O balansiranju
Uzroci neuravnoteženosti
- Nesimmetricčan deizajn rotirajučeg sklopa (npr. Držač alata na držaču alata kao što je navedeno u DIN 69871 ili stezni vijak Weldon držača alata).
- Nesimetrična raspodela mase usled grešaka koncentričnosti uzrokovanih proizvodnim tolerancijama, npr. Koncentričnost spoljnog prečnika alata u odnosu na konus.
- Greške poravnanja prilikom montiranja rotirajućeg sklopa koji se sastoji od nekoliko komponenata, npr. Vreteno glodalice i držača alata, držača alata i alata.
- Koncentričnost greške u ležajevima rotora, npr. Ležaj vretena.
3.1 Balansiranje u jednoj ravni (statički)
Kompenzacija za statički deo neuravnoteženosti
- Težište rotora se vraća na osu rotacije (ekscentričnost e = 0).
- Par disbalansa dinamičke neravnoteže ostaje nepromenjena.
3.2 Balansiranje u dva ravnina (dinamična)
Kompletna kompenzacija za neuravnoteženost (statička i par disbalansa)
- U principu, mogu se odabrati bilo koji balansni planovi (najbolje je ako su što dalje moguće odvojeno).
4. Merenje neuravnoteženosti
4.1 Princip merenja

- Držač alata se ubacuje u balansno vreteno i okreće se.
- Senzori sile mjeri bilo koje centrifugalne sile.
- Centrifugalne sile se mjere u dvije različite ravni na nosaču balansirajućeg vretena. Sinusoidni signal se proizvodi kao smer u kojem centrifugalne sile deluju okrenuti sa vretenom. Treba utvrditi i veličinu signala i njegov ugao prema vretenu.
- Signali sile se koriste za izračunavanje ravnoteže u odnosu na ravnotežu ravnoteže. Ako se promeni položaj balansnih ravnina, izračunati neispravnosti će se takođe promijeniti.
- Kompenzacija neuravnoteženosti izračunava se iz vrednosti neuravnoteženosti.